Vrt

Kako posaditi maslinu?

kako-posaditi-maslinu

Maslina je isključivo mediteranska biljka koja optimalne rezultate daje u mediteranskom bazenu…

Maslina je isključivo mediteranska biljka koja optimalne rezultate daje u mediteranskom bazenu, gdje je vezano i 95% uzgoja maslina u svijetu.

Neke sorte maslina mogu izdržati i do -18C i iznimno su izdržljive na neaktivne temperature, ali u kontinentalnoj Hrvatskoj nema nikakvih tehničkih uvjeta za uzgoj, osim ukrasnog oblika u vrtovima.

Najkvalitetnija sadnja je kasnojesenska sadnja u kojoj sadnica postiže i najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica. Osim samog izbora sadnice, velika prednost ove sadnje je i u biološkim razlozima. Korijen voćaka, za razliku od nadzemnog dijela, raste cijelu godinu ako su povoljni vlaga, temperatura i dostupnost hranjiva. Sadnica koja se posadi u jesen, lakše se primi, jer koristi taj jesenski rast i formira veliki broj korjenovih dlačica.

Najkvalitetnija sadnica je najjeftinija; cijena sadnice oko 60 kn. Sadnica mora biti razvijena na visinu 120 cm, a na visini od 80 – 120 cm minimalno moraju biti 3 grančice od 40 cm. Ako ih imamo više odstranimo višak i ostavljamo 3 grančice koje su najbolje raspoređene. Sadnica ne smije biti starija od 1,5 god, te sadržavati nematode (prenositelje virusa) i patogene uzročnike bolesti. Maslininu sadnicu ako naviknemo na navodnjavanje, moramo izvršavati onda svake godine. Zauzvrat, maslina će nam stupiti u punu rodnost i do 2 godine ranije.

Sadnja maslina se obavlja kopanjem sadnih jama. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika (npr. NPK). Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice nego barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak nikada ne smije doći u kontakt s žilama jer će ih spaliti, žile treba izolirati zemljom, a zatim dodati stajski gnoj. Bez obzira na vlažnost zemlje, nakon sadnje maslinu treba zaliti.

Najpovoljniji razmak sadnje je 6×6 m između sadnica masline. Pri ovome razmaku maslina ima dovoljno mjesta za rast i ostaje bliže tlu. Svaki veći razmak od navedenoga je ekonomski neisplativ, a manji razmak biološki nije dobar za sadnice. Maslina je izrazito heliofitna biljka, što znaći da jako “voli” sunce, pri manjim razmacima bore se za svjetlost i rastu u vis, što povećava rizik da nam bura sruši stabla.

Tlo: crvenica ili smeđa karbonatna tla. Maslina voli i alkalna tla, blago kisela do neutralna (pH 7,5). Iako maslina nije sklona feroklorozi, kod karbonatnih tla dolazi da nedostatka željeza. Maslina je osjetljiva na visoke razine podzemnih voda, što se može riješiti drenažom. Bolje prokorjenjavanje je kod smeđih karbonatnih tala, te korijen masline prodire i do 50 cm. “Pri odabiru sadnice preporučujemo hrvatske autohtone sorte, koje daju iznimnu i zavidnu kvalitetu ulja!”

POPULARNO

To Top