e-Kako | Homepage
Kako se računa kvocijent inteligencije (IQ)?

Kako se računa kvocijent inteligencije (IQ)?

Inteligencija je mentalna karakteristika koju je moguće mjeriti, iako nesavršeno, testovima inteligencije ili IQ mjerama. Sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje, a niti učenjem stečene navike, vještine i znanja. Umni i tjelesni razvoj obično odgovaraju jedan drugome. Oba se zaustavljaju u različitim godinama života, što ovisi o osobnosti.

Na primjer, neki mladić može sa šesnaest godina biti visok 170 centimetara i uopće više ne rasti, dok njegov brat može dostići visinu od 185 centimetara. Umni razvoj većine ljudi se zaustavlja negdje između 13. i 20. godine života.

Ako svu djecu rođenu istog dana, na primjer 10. travnja prije deset godina, pogledate sada, ona će se razlikovati po svojoj tjelesnoj razvijenosti. Neka će biti visoka, a neka niskog rasta. Ali, ona će se također razlikovati i u pogledu umnog razvoja. Neka će biti inteligentna i sposobna da lako uče nove stvari, neka prosječna, a neka vrlo spora u učenju. Ova razlika u umnoj razvijenosti može se smatrati razlikom u umnoj zrelosti.

Kao što možemo izmjeriti nečiju visinu, tako možemo izmjeriti i nečiju umnu razvijenost. Za tu svrhu izrađena je serija testova. Evo kako se to radi: prvo utvrdimo koje probleme mogu riješiti djeca različite dobi. Šestogodišnja djeca mogu riješiti neke probleme, osmogodišnja druge, itd.

Pretpostavimo da djeci različite dobi damo test za za šestogodišnjake. Neka ga djeca, stara četiri ili pet godina, također mogu riješiti. S druge strane, ima desetogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka za koje je test pretežak. Eto, sad imamo način za mjerenje inteligencije. Ako šestogodišnjak može riješiti test samo primijenjen dobi od šest godina, on je prosječno inteligentan. Ako četverogodišnjak ili petogodišnjak mogu riješiti ovaj test, oni su natprosječno inteligentni. Ukoliko desetogodišnjak ne može riješiti test namijenjen dobi od šest godina, on je zaostao.

Slova QI su skraćenica za “kvocijent inteligencije”; to je način za matematičko izračunavanje rezultata ovih testova. Na primjer, jedno šestogodišnje dijete s umnom zrelošću koja odgovara umnoj zrelosti djeteta od šest godina, ima QI 100. Umna zrelost se dijeli s godinama starosti, a zatim se pomnoži sa stotinu. Ako petogodišnje dijete ima umnu dob za šest godina, njegov QI iznosi 120 (šest podijeljeno s pet, puta 100). Kvocijent inteligencije između 90 i 100 označava prosječnu inteligenciju, a iznad 110 se smatra natprosječnom inteligencijom.

U zavisnosti od vrijednosti IQ, visina inteligencije se može podjeliti na nekoliko grupa:

  • Genijalnost (IQ je viši od 140)
  • Veoma visoka inteligencija (IQ je između 120 – 140)
  • Visoka ineteligencija (IQ je između 111-120)
  • Prosječna inteligencija (IQ je između 90-110)
  • Graničan stupanj inteligencije (IQ je između 70-89)
  • Laka mentalna retardacija (IQ je između 50-69)
  • Umjerena mentalna retardacija (IQ je između 35-49)
  • Teža mentalna retardacija (IQ je između 20-34)
  • Teška mentalna retardacija (IQ je ispod 20)

Statistika:

  • 50% IQ rezultata je između 90 i 110
  • 70% IQ rezultata je između 85 i 115
  • 95% IQ rezultata je između 70 i 130
  • 99,5% IQ rezultata je između 60 i 140
  • samo oko 1 – 2% ispitanika je ostvarilo rezultat 140 ili više




Similar Articles

Kako prevladati osjećaj manje vrijednosti?

Kako prevladati osjećaj manje vrijednosti? 0

Ako se u nekoj situaciji ili zbog nečega ne osjećamo jednaki drugim ljudima,govorimo o osjećaju

Kako prepoznati depresiju?

Kako prepoznati depresiju? 0

Liječnici su otkrili da postoji i žalosno, potišteno stanje kao posebna duševna bolest; prije se

Kako otkriti lažljivca?

Kako otkriti lažljivca? 0

Svi lažu! Bilo male ili velike, laži su prisutne na poslu, u politici, ljubavi, prijateljstvu

Kako je Freud utemeljio psihoanalizu?

Kako je Freud utemeljio psihoanalizu? 0

Sigmund Freud (1856.-1939.) nije bio filozof u strogom smislu riječi. Zapravo, radio je kao neurolog

Kako zaboravljamo?

Kako zaboravljamo? 0

Zaboravljanje je jedan od kognitivnih fenomena koji je oduvijek budio čovjekovo zanimanje, kroz cjelokupnu povijest

Nema komentara

Nema komentara još!

Nitko još nije ostavio komentar na članak!

Napiši komentar

Odgovori