Religija

Kako je utemeljeno kršćanstvo?

kako-je-utemeljeno-krscanstvo

Kršćanstvo je monoteistička religija s najviše vjernika, diljem svijeta. Ima otprilike dvije milijarde kršćana, a najviše ih je u Europi, Americi, Australiji i Africi.

Kršćanstvo je monoteistička religija s najviše vjernika, diljem svijeta. Ima otprilike dvije milijarde kršćana, a najviše ih je u Europi, Americi, Australiji i Africi. Kršćansku zajednicu čine pripadnici pojedinih crkvi i vjerskih zajednica primjerice katolici, protestanti, pravoslavci te pripadnici slobodnih crkava.

U središtu kršćanstva je vjera u jednoga Boga, koji je stvoritelj svijeta i cijelog život na njemu. Kršćani Isusa Krista smatraju Sinom Božjim, koji je poprimio ljudsko obličje kada ga je rodila majka, Djevica Marija.

Isus Krist je došao među ljude kako bi ih pomirio s Bogom i donio svijetu poruku Božje ljubavi. Njegovom smrću na križu Bog je slomio silu zla. Vjera u Isusovo uskrsnuće znači da se njegova smrt ne smatra propašću nego tek početkom. Ona je svakome tko u njega vjeruje donijela dobro otkako je uskrsnuo, otvorila se nada i nov život koji nadilaze ljudske granice. Isusu se pridaje drugo ime, Krist jer na grčkom Christos znači »pomazanik, spasitelj«.

Kršćanstvo je nastalo u prvom stoljeću naše ere kada je u palestinskome gradu Betlehemu rođen Isus iz Nazareta. Oko 27. g. Isusa je krstio Ivan Krstitelj, nakon čega je tri godine propovijedao i iscjeljivao. Oko 30. g. rimski okupatori Svete zemlje su ga razapeli. Večer prije toga sa svojim je sljedbenicima održao Posljednju večeru. Prema Bibliji, treći dan nakon smrt ustao je od mrtvih.

Tijekom idućih su desetljeća Isusovi učenici putovali s tom porukom i naviještali kršćansko učenje. Kršćanstvo se sve više širi Rimskim Carstvom, sve dok oko 380. nije postalo službenom rimskom religijom.

Kršćanska vjera ne pridaje toliko važnosti povijesnim činjenicama, koliko osobi Isusa Krista, u kojoj je Božje otkrivene postalo konkretno, a o čemu govori Biblija (Sveto pismo). U njoj se Krista prikazuje kao prekretnicu u svjetskoj povijesti. Kršćanstvo se temelji na židovskoj vjeri Staroga zavjeta, ali je prema njemu bilo i u opreci. Prihvatilo je starozavjetni monoteizam, ali ga je nadopunilo učenjem o Trojstvu. Starozavjetnom legalizmu suprotstavilo je evanđelje, a nacionalnoj religiji univerzalističku, nadnacionalnu religiju.

Tijekom stoljeća kršćansko je učenje doživjelo mnoge promjene. Jedinstvo Crkve prekinuto je 1054., podjelom na Katoličku i Pravoslavnu crkvu. Jedinstvo Katoličke crkve prekinuto je tijekom reformacije u 16. stoljeću. Posljedica je nastanak samostalnih evangeličkih crkava i Anglikanske crkve u Engleskoj. Posebno velik broj slobodnih crkava i vjerskih zajednica nastao je od 18. stoljeća do sada.

Reformacija
U 16. stoljeću nastao je pokret koji je Crkvu želio obnoviti i približiti njezinu izvoru, Bibliji. Taj je pokret u povijest ušao pod nazivom reformacija. Najpoznatiji njemački reformator bio je augustinski redovnik Martin Luther (1483.-1546.), koji je odbacio papinsku vlast. Pripadnike evangeličkih crkava proizašlih iz reformacije naziva se protestantima.

Danas otprilike 53 posto kršćana pripada Katoličkoj crkvi, dvadesetak posto Evangeličkoj, oko 12 posto Pravoslavnoj te orijentalnim nacionalnim crkvama. Otprilike četiri posto kršćana su anglikanci. Ostatak vjernika dijeli se na mnoštvo neovisnih crkava, posebice u Africi.

Sakramenti
U Katoličkoj crkvi postoji sedam svetih sakramenata: krštenje, ispovijed, pričest, potvrda (krizma), brak, svećenički red i posljednja pomast. U Evangeličkoj crkvi postoje dva sakramenta: krštenje i Gospodnja večera.

12 Apostola
Isus je imao dvanaest učenika. Zvali su se: Šimun Petar, Jakov Stariji, Ivan, Andrija, Filip, Bartolomej, Matej, Toma, Jakov Mlađi, Tadej, Šimun Kanaanac i Juda Iškariot. Judino je mjesto kasnije zauzeo Matija. Kasnije se učenicima nazivalo sve Isusove sljedbenike, među ostalima i Pavla.

Posljednja večera
Na posljednjoj večeri prije raspeća Isus je svojim učenicima podijelio kruh i vino. Objasnio im je da je kruh njegovo tijelo, a vino njegova krv. Taj se običaj još i danas prakticira u obliku pričesti (Katolička crkva) ili Gospodnje večere (protestantske crkve).

POPULARNO

To Top