ZNANOST

Kako nastaje vjetar?

kako-nastaje-vjetar

Osjetili ste sigurno kada ste se nalazili vani na otvorenom da iznenada počne puhati vjetar. Niste ga vidjeli, ali ste ga osjećali, a niste sigurni kako je nastao i od kuda dolazi.

Osjetili ste sigurno kada ste se nalazili vani na otvorenom da iznenada počne puhati vjetar. Niste ga vidjeli, ali ste ga osjećali, a niste sigurni kako je nastao i od kuda dolazi. Jednostavno rečeno, vjetar je (vodoravno) strujanje zraka iznad Zemljine površine.

Što pokreće zrak?

Svi vjetrovi nastaju na isti način – uslijed promjene temperature. Kad se zrak zagrije, on se širi, postaje lakši i diže se uvis, a hladniji zrak dolazi na njegovo mjesto. Takvim kretanjem zraka nastaje vjetar!

Vjetrovi se dijele na one koji su dio svjetskog sustava vjetrova i lokalne vjetrove. Najveći sustavi vjetrova počinju na ekvatoru, gdje je Sunčeva toplina najjača i gdje se dostiže najveća temperatura na Zemlji. Tu se topli zrak diže na veliku visinu i širi se prema Sjevernom i Južnom polu. Kad pređe trećinu svoga puta prema polu, taj se zrak počinje hladiti i iznova padati na Zemlju. Jedan njegov dio se vraća na ekvator, gdje se iznova zagrijava, a drugi dio nastavlja put ka jednom ili drugom polu.

Oni vjetrovi koji pušu u istom pravcu preko cijele godine nazivaju se stalni vjetrovi. Njih razbijaju ili prekidaju lokalni, vjetrovi koji pušu iz raznih pravaca.Lokalni vjetrovi nastaju ako naiđu hladne zračne mase s visokim pritiskom ili toplije zračne mase s niskim pritiskom. Obično ne traju dugo. Poslije nekoliko sati, ili najkasnije nekoli­ko dana, iznova se javljaju stalni vjetrovi.

Drugi lokalni vjetrovi nastaju uslijed dnevnog zagrijavanja ili hlađenja Zemlje. U tu skupinu vjetrova spadaju povjetarci s kopna ili s mora. Danju hladni zrak s mora struji prema kopnu kao morski povjetarac, a noću, kad je more toplije, hladniji zrak se kreće prema moru kao povjetarac s kopna.U našem podneblju možemo naići na sljedeće vjetrove:

tramnotana – N – (S) sjever – hladan vjetar sličan buri, ali stabilniji

burin – NNE – (SSI) – vjetar koji puše noću s kopna, pretežno iz NNE na sjevernome Jadranu, a često iz E ili SE na južnome dijelu

bura – NE – (SI) – najjači vjetar na Jadranu, puše s kopna preko planina na more, često na mahove i promjenjiva smjera

grego levante – ENE – (ISI) -jak vjetar koji zimi puše od grčkih obala preko Jonskog mora prema Jadranu

levant – E – (I) – istočnjak, često istih obilježja kao i bura, ponekad i topli vjetar lijepog vremena

jugo levante – ESE – (IJI)

jugo – SE – (JI) – ili široko, vjetar jugoistočnog smjera koji uglavnom donosi kišu i loše biometeorološke prilike

oštro – S – (J) – je čisti južnjak, karakterizira ga velika jačina, i relativno malo vrijeme trajanja. Većinom je oštro prijelazna faza između juga i lebića

maestral obalni – SSW – (JJZ)

lebić – SW – (JZ) – je kratak vjetar, često zapuše nakon juga. Može biti jak i tada se zove lebićada

garbin – WSW – (ZJZ)

pulenat – W – (Z) – ponent, punenat ili pulent je rijedak vjetar kod nas. Kada je jak naziva se pulentada

maestral – NW – (SZ) – u pravilu ugodan ljetni vjetar koji za lijepa vremena uobičajeno puše poslije podne, donoseći lagano rashlađenje u toplim danima.

POPULARNO

To Top